FLORA I FAUNA RTNJA




Flora planine Rtanj



Biljni svet planine rtanj

U flori planine Rtanj utvrđeno je pristvo 25 endemičnih biljaka (15 vrsta, 10 podvrsta). Oni zajedno čine oko 3.88% ukupne flore Rtnja., te na taj način ukazuju da planina Rtanj predstavlja izrazit centar endemizma na prostoru severoistočne i istočne Srbije.


Na širem području Rtnja nalazi se locus classicus za sledeće endemične biljne vrste Balkanskog poluostrva: Nepeta rtanjensis Diklić & Milojević (kao jedini lokalitet ove vrste u Srbiji), Viola grisebachiana Vis., Genista subcapitata Pančić, Hieracium marmoreum Pančić & Vis. i Ramonda serbica Pančić, te je zbog toga ovo područje veoma značajno u taksonomsko-horološkom i fitogeografskom smislu, kao i u cilju zaštite ovih vrsta na njihovom originalnom nalazištu. Svakako najveći značaj, bilo da posmatramo sa biogeografskog ili konzervacionog aspekta, među pomenutim taksonima ima stenoendemična vrsta planine Rtanj - Nepeta rtanjensis.

Poseban značaj u flori planine Rtanj takođe ima i Ramonda serbica koja predstavlja endemičnu vrstu južnog dela Balkanskog poluostrva, odnosno reliktnu vrstu tercijarne starosti (paleostenoendemit).

Istovremeno, već je naglašeno da padine planine Rtanj predstavljaju jedno od klasičnih nalazišta (locus classicus) za pomenutu vrstu. Zajedno sa ostalim endemitima Ramonda serbica spada u grupu biljaka značajnih sa aspekta očuvanja genofonda i biodiverziteta na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Među navedenim endemičnim taksonima mnogi su relativno česti u Srbiji (Silene sendtneri, Thymus praecox subsp. jankae, Viola tricolor subsp. macedonica) i odlikuju ih širi areali. Međutim, oni svojim rasprostranjenjem i dalje ne prelaze geografski okvir Balkanskog poluostrva. Najveći broj endemičnih i subendemičnih vrsta kakve su Achillea ageratifolia subsp. serbica, Edraianthus serbicus, Ramonda serbica, Viola grisebachiana, Hieracium marmoreum, Genista subcapitata i druge nalazimo u sastavu vegetacije krečnjačkih stena, reda Potentilletalia caulescentis.

Po bogatstvu endemitima sledi vegetacija planinskih rudina na krečnjaku i krečnjačkih kamenjara u kojoj srećemo endemične i subendemične vrste kakvi su Anthyllis montana L. subsp. jacquinii, Festuca bosniaca,F. panciciana, Nepeta rtanjensis, Dianthus capitatus subsp. andrzejowskianus, Dianthus pelviformis, Cephalaria pastricensis, Thymus praecox subsp. jankae, Orobanche pancici. U formaciji šibljaka, temofilnim šumskim fitocenozama i sličnim staništima takođe se sreće izvestan broj endemičnih vrsta kao što su: Lactuca aurea,Hypericum rochelii, Eryngium palmatum, Trifolium medium subsp. balcanicum, itd.

Posebnu vrednost biodiverziteta ovog područja predstavljaju endemične,reliktne, retke ili ugrožene vrste vaskularne flore koje se definišu kao globalno ili Međunarodno značajne biljke. Očuvanje međunarodno značajnih vrsta biljaka predstavlja fokus interesovanja ukupne svetske javnosti. Sa valorizacione liste od 330 Međunarodno značajnih biljka koje nastanjuju teritoriju Srbije i Crne Gore (Stevanović, 1995), na teritoriji planine Rtanj i njenog podnožja se nalazi sledećih 19 vrsta:


achillea ageratifolia

Eryngium palmatum Pancic & Vis.,
Achillea ageratifolia (Sm.) Benth. & Hook. f. subsp. serbica (Nyman) Heimerl
Edraianthus serbicus Petrović,
Genista subcapitata Pančić,
Cephalaria pastricensis Dörfler & Hayek,
Nepeta rtanjensis Diklić& Milojević,
Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch,
Ramonda serbica Pančić,
Coeloglossum viride (L.) Hartman,
Epipactis helleborine (L.) Crantz,
Epipactis microphylla (Ehrh.) Swartz,
Epipogium aphyllum Swartz,
Gymnadenia conopsea (L.) R.Br.,
Listera ovata (L.) R. Br.,
Orchis coriophora L.,
Orchis militaris L.,
Orchis simia Lam.,
Orobanche pancicii G. Beck,
Viola grisebachiana Vis..




U kategoriju ranjivih vrsta (V) sa Evropske crvene liste ugroženih taksona (European Red List, ECCNNR-EC 1983; nalazi se Ramonda serbica Pančić. Dve vrste iz flore planine Rtanj se nalazi na svetskoj IUCN Crvenoj listiugroženih biljnih taksona (Walter, S., Gillett, H.,1998). U kategoriji retkih vrsta (R) nalaze se vrste Ramonda serbica Pančić i Campanula moravica (Spitzner) Kovanda.

U “Crvenoj knjizi flore Srbije, 1”, koja tretira iščezle i krajnje ugrožene taksone pominju se dve biljne vrste (Nepeta rtanjensis, Polemonium caerulaeum) iz flore planine Rtanj.

Grupa od 5 endemičnih vrsta opisanih sa planine Rtanj, zajedno sa svojim staništima, zaslužuju posebno mesto u sistemu zaštite prirodnog dobra. Tu spadaju :

Nepeta rtanjensis Diklić & Milojević,
Viola grisebachiana Vis.,
Genista subcapitataPančić,
Hieracium marmoreum Pančić & Vis.
и Ramonda serbica.



Planina Rtanj takođe predstavlja i centar reliktne i endemo-reliktne tercijarne flore. Od ostalih tercijarnih reliktnih vrsta na ovoj planini najveći značaj imaju mečja leska (Corylus colurna), orah (Juglans regia) i klokotac (Staphylea pinnata).

Na kraju se može reći da su flora i vegetacija planine Rtanj u stanju relativno dobre očuvanosti sa uticajem negativnih faktora srednjeg intenziteta. Staništa biljnih vrsta u visokoplaninskom regionu, na liticama severnih padina planine su zahvaljujući dobroj izolaciji i nepristupačnosti u stanju održanog integriteta i izvornosti saočuvanim komponentama biljnog sveta baš kao i u dalekoj prošlosti.


Sisari planine Rtanj



Slepo kuče (Spalax leucodon)

U fauni sisara planine Rtanj, posebno se ističe fauna slepih miševa, sa registrovanih 20 vrsta, što čini 2/3 ukupnog broja registrovanih vrsta slepih miševa Srbije. Iako su nacionalnim zakonodavstvom, sve vrste slepih miševa zaštićene kao prirodne retkosti, značaj planine Rtanj ogleda se i u prisustvu tri vrste slepih miševa: veliki, mali i južni potkovičar, koje su na crvenoj listi globalno ugroženih vrsta.


Grupa slepih miševa (Chiroptera) zastupljena je na širem području Rtnja sa većim brojem vrsta. Vrste veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovičar (Rhinolophus hipposideros), i južni potkovičar (Rhinolophus euryale) sreću se na užem prostoru Rtnja, a registrovane su u pećini Rtanjska Minijatura. Na širem prostoru konstatovani su: sredozemni potkovičar (Rhinolophus blasii), tamnooki potkovičar (Rhinolophus mehelyi), mali brkati večernjak (Myotis mystacinus), šiljouhi večernjak (Myotis emarginatus), veliki mišouhi večernjak (Myotis myotis), mali mišouhi večernjak (Myotis blythi), vodeni večernjak (Myotis daubentonii), dugoprsti večernjak (Myotis capaccini), patuljasti slepi mišić (Pipistrellus pipistrellus), planinski slepi mišić(Pipistrellus savii), mali noćnik (Nyctalus leisleri), srednji noćnik (Nyctalus noctula), širokokrili ponoćnjak (Eptesicus serotinus), širokouhi ljiljak (Barbastella barbastellus), sivi dugouhi ljiljak (Plecotus austriacus), smeđi dugouhi ljiljak (Plecotus auritus) i dugokrili ljiljak (Miniopterus schreibersi) (Paunović,2000). Može se očekivati da navedene vrste često borave i na užem prostoru Rtnja u potrazi za hranom i skloništem. Kako su sve vrste slepih miševa zakonom zaštićene kaoprirodne retkosti posebnu pažnju treba posvetiti njihovoj zaštiti.

Takođe, na južnoj ekspoziciji planine Rtanj, na stepskim visokoplaninskim pašnjacima Ledničke stene (1160 mnv) nalazi se stanište slepog kučeta (Spalax leucodon). Petrov (1992) ovu vrstu beleži u okolini Sokobanje u poljima i vrtovima. Danas vrlo retka, ova vrsta zakonom je zaštićena kao prirodna retkost. Slepo kučese nalazi na Preliminarnom spisku vrsta za Crvenu knjigu kičmenjaka Srbije, a takođe je na listi globalno ugroženih vrsta, sa statusom VU (IUCN, 2006.).

Pored slepog kučeta na ovom ekspozicijama zapažene su rupe koje pravi poljska voluharica (Microtus arvalis).


Gmizavci Rtnja



Ablepharus kitaibelii sa Kusaka, Rtanj (Foto. D. Jović)

Fauna vodozemaca i gmizavaca planine Rtanj je raznovrsna. Bogatstvo faune određeno je kombinacijom brojnih ekoloških faktora, položajem na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dela kopna. Kao i u drugim faunističkim grupama i među predstavnicima faune vodozemaca i gmizavaca sreće se veliki broj endema i relikta. Od ukupnog broja vrsta ove grupe koji za područje cele Srbije iznosi 44, na istraživanom prostoru planine Rtanj,zabeleženo je prisustvo 21. vrste


Na spisku vrsta vodozemaca i gmizavaca koje su zaštićene Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti („Službeni glasnik RS” 50/93, 93/93), nalaze se sledeće vrste koje žive na planini Rtanj:

Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758)
Mesotriton alpestris (Laurenti, 1768)
Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)
Ablepharus kitaibelii (Bibron & Bory, 1833)
Dolichophis caspius (Gmelin, 1789)
Zamenis longissima (Laurenti, 1768)



Mesotriton alpestris (planinski mrmoljak) Planinski mrmoljak je, Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti, u Srbiji zaštićen kao prirodna retkost. Mrmoljak se po literaturnim podacima (Džukić&Kalezić, 2001) nalazi se u podnožju planine sa severne strane u neposrednoj blizini crkve Lozice. Ono što je za ovu vrstu posebno, je činjenica da je ovo najniži zabeleženi lokalitet u Srbiji.

Činjenica da se visokoplaninska vrsta Mesotriturus alpestris, može pronaći po obodu planine, nedvosmisleno ukazuje da je područje planine Rtanj, značajno stanište retkih gmizavaca. Istovremeno stepska staništa Rtnja, predstavljaju novi lokalitet u rasprostranjenju kratkonogog guštera Ablepharus kitaibelii) na teritoriji Srbije.Ova retka vrsta se nalazi na spisku prirodnih vrednosti.

Ablepharus kitaibelii (kratkonogi gušter) Kratkonogi gušter je, Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti, u Srbiji zaštićen kao prirodna retkost. Nov lokalitet ove retke vrste utvrđen je na južnim padinama neposredno ispod grebena Kusak..


Autor teksta: Siniša Ognjenović




Ribe planine Rtanj



Vrmdžansko jezero (Foto. M. Kličković).


Malobrojni vodotokovi podnožja planine Rtanj značajni su zbog prisustva autohtonih vrsta riba (potočna pastrmka, potočna mrena, krkuša...) dok su u Vrmdžanskom jezeru registrovane potpuno izolovane populacije riba, interesantne sa aspekta evolutivnih promena.


I ako dosta izmenjena antropogenim dejstvom, ribe sa ovoga područja sačuvale su svoju autohtonost. Takođe, jako je značajna i populacija faune riba u Vrmdžanskom jezeru. Značajno je i veoma važno praćenje faune riba u jezeru sa aspekta eventualnih pojava divergencije, obzirom da su to sada apsolutno izolovane populacije.


Autor teksta: Siniša Ognjenović




Ptice Rtnja



Suri orao (foto. B. Grubač)


Rtanj, kao tipično planinsko stanište, karakteriše i prisustvo velikog broja vrsta ptica. Za sada je evidentirano 89 vrsta, što sigurno nije njihov konačan broj, a gotovo polovina evidentiranih vrsta (45%) zaštićeno je Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti, dok su 93% (83 vrste) gnezdarice.

Najviše delove Rtnja (Šiljak, Preslo) karakterišu ptice visokoplaninskih stena, litica i kamenjara. Za ovakav biotop karakteristične su sledeće vrste ptica:


belka - Oenanthe oenanthe
planinska treptaljka -Anthus spinoletta
crna crvenrepka -Phoenicurus ochrurus
jarebica kamenjarka -Alectoris graeca
suri orao -Aquila chrysaetos
sivi soko -Falco peregrinus
kos kamenjar -Monticola saxatilis
ušata ševa -Eremophila alpestris




U nešto nižim delovima na južnim padinama nalaze se visokoplaninski pašnjaci sa retkom žbunastom vegetacijom. Ptice koje ovde borave su:


poljska ševa-Alauda arvensis
vinogradska strnadica -Emberiza hortulana
prepelica -Coturnix coturnix
poljska jarebica -Perdix perdix




Smanjenjem nadmorske visine povećava se gustina žbunaste vegetacije što uzrokuje promenu u sastavu ptica. Povećano je prisustvo sledećih vrsta:


rusi svračak -Lanius collurio šumska treptaljka -Anthus trivialis
strnadica žutovoljka -Emberiza citrinella
vinogradska strnadica -Emberiza hortulana
velika strnadica -Miliaria calandra
obična grmuša -Sylvia communis




U dnu planine na južnoj strani nalaze se termofilni kamenjari sa šibljacima. Ovde su karakteristične sledeće vrste ptica:


pupavac -Upupa epops rusi svračak -Lanius collurio
kos -Turdus merula
velika senica -Parus major
senica šljivarka -Parus lugubris
strnadica žutovoljka -Emberiza citronella





Sivi soko (foto. B. Grubač)



Severna strana planine je pokrivena šumom i time se potpuno razlikuje od njene južne strane. U višim delovima iznad 1000 mnv, javlja se mešovita šumajele i bukve i u njoj se nalaze sledeće karakteristične vrste:


crna žuna -Dryocopos martius
belovrata muharica -Ficedula albicollis
drozd imelaš -Turdus viscivorus
jelova senica- Parus ater




U nižim delovima rasprostranjene su čiste bukove šume sa karakterističnom faunom ptica:


mišar -Buteo buteo
šumska sova -Strix aluco
golub grivnaš -Columba palumbus
veliki detlić -Dendrocopos major
drozd pevač -Turdus philomelos
crvendać -Erithacus rubecula
obični zviždak -Phylloscopus collybita
kratkokljuni puzić -Certhia familiaris
velika senica -Parus major
plava senica -Parus coeruleus
zeba -Fringilla coelebs




Poljoprivredne površine u podnožju planine, tačnije u okolini sela Vrmdža, Mužinac i Šarbanovac, odlikuju se pticama kulturnih polja u pobrđu. Ovakva staništa odlikuju se manjim poljoprivrednim površinama ispresecanim brojnim živicama i zabranima, voćnjacima i livadama. Ovde su karakteristične sledeće vrste:


vetruška -Falco tinnunculus
poljska jarebica -Perdix perdix
grlica -Streptopelia turtur
šumska ševa -Lullula arborea
šumska trepteljka -Anthus trivialis
obična grmuša -Sylvia communis
siva vrana -Corvus cornix
svraka -Pica pica
čvorak -Sturnus vulgaris
crnogrla strnadica -Emberiza cirlus
velika strnadica -Miliaria calandra




Autor teksta: Siniša Ognjenović